Porezni diferencijalni prikaz definicije i primjera politike dividendi
Treba li oporezivati dividendu?
Sadržaj:
- Što je to:
- Pretpostavimo, primjerice, da je porez na kapitalne dobitke 15% i porezna stopa na dividende 28%. To znači da ako John posjeduje udio tvrtke XYZ koji je izvorno kupio za 10 USD, njegova porezna obveza izgledala bi ovako pod dva scenarija:
- Svaka tvrtka ima odgovornost za djelovanje u najboljem interesu svojih vlasnika, dioničara. To uključuje i stavljanje preostalog novca na najvišu i najbolju upotrebu. U nekim slučajevima,
Što je to:
Porezna razlika u pogledu politike dividende je ideja da su kapitalni dobici bolji od dividendi jer je porezna stopa na kapitalne dobit niža od porezne stope na dividende. Kako funkcionira (Primjer):
Pretpostavimo, primjerice, da je porez na kapitalne dobitke 15% i porezna stopa na dividende 28%. To znači da ako John posjeduje udio tvrtke XYZ koji je izvorno kupio za 10 USD, njegova porezna obveza izgledala bi ovako pod dva scenarija:
Scenarij 1: Dioničko društvo XYZ povećava se za $ 1 do $ 11 po dionici. Kada proda, Johnov kapitalni dobitak je $ 1 i stoga mora platiti 0,15 dolara u porezu za dodatni dolar vrijednosti koju prima.
Scenarij 2: Tvrtka XYZ odluči platiti dioničarima dividendu od $ 1. John mora platiti obični porez na dobit od 28% na $ 1, koji iznosi 0,28 dolara.
U oba slučaja, John prima dodatni dolar od vrijednosti, ali kada ta vrijednost dolazi u obliku dividendi, porez je znatno veći i John dobiva manje od toga. Kao rezultat toga, John može biti sklon izbjeći dionice koji plaćaju dividendu i umjesto toga usredotočiti na dionice rasta (jer imaju tendenciju da proizvode kapitalne dobitke umjesto dividendi).
Zašto je to:
Svaka tvrtka ima odgovornost za djelovanje u najboljem interesu svojih vlasnika, dioničara. To uključuje i stavljanje preostalog novca na najvišu i najbolju upotrebu. U nekim slučajevima,
porezna razlika u pogledu politike dividende razlog je da tvrtka usvoji strategiju rasta, a ne strategiju vrijednosti. Drugim riječima, one služe poreznim potrebama dioničara ulažući ostatak novca u kapitalne izdatke i druge načine da rastu tvrtku (a time i zaliha vrijednosti), a ne daju dioničarima ostatak novca u obliku dividendi. Važno je napomenuti, međutim, da je ključna razlika u stopama poreza na kapitalnu dobit i stope poreza na dividende. Što je veća razlika između poreznih stopa, to je veći poticaj za trgovanje jednom politikom za drugu.