Arbitraža teorija cijena (APT) Definicija i primjer
REzPoREz - Porez na dohodak gradjana (Epizoda 30)
Sadržaj:
Što je to:
Arbitraža teorija cijena (APT) poznati način procjene cijene imovine.
Kako funkcionira (Primjer):
APT je alternativa modelu određivanja cijena kapitalnih sredstava (CAPM). Stephen Ross razvio je teoriju 1976. godine.
Formula APT je:
E (r j) = r f + b j1 RP < > b 2 + b j3 RP 3 + b j4 RP n gdje je: E (r j) = očekivana stopa povrata sredstava 4
+ …
r f = stopa rizika
b j = osjetljivost povrata imovine na određeni faktor
RP = premije rizika povezane s određenom faktor Opća ideja APT-a jest da dvije stvari mogu objasniti očekivani prinos na financijsku imovinu: 1) utjecaje makroekonomskih / sigurnosnih specifičnosti i 2) osjetljivost imovine na te utjecaje. Ovaj odnos ima formu gornje formule linearne regresije. Postoji beskonačan broj sigurnosnih specifičnih utjecaja za bilo koju sigurnost, uključujući inflaciju, mjere proizvodnje, povjerenje ulagača, tečajeve, tržišne indekse ili promjene kamatnih stopa. Na analitičaru je odlučiti koji su utjecaji relevantni za analizu sredstava.
Nakon što analitičar dobije očekivanu stopu povrata sredstava s APT modela, on ili ona može odrediti što je "ispravna" cijena imovine trebala bi biti povezivanjem stope s diskontiranim modelom novčanog tijeka.
Napominjemo da se APT može primijeniti na portfelje i pojedine vrijednosnice. Uostalom, portfelj može imati ekspozicije i osjetljivost na određene vrste čimbenika rizika.
Zašto je to važno:
APT je revolucionaran model jer omogućava korisniku prilagodbu modela sigurnoj analizi. Kao i kod drugih modela određivanja cijena, korisnicima se odlučuje hoće li sigurnost biti podcijenjena ili precijenjena te da on može profitirati od tih informacija. APT je također vrlo koristan za izgradnju portfelja jer omogućuje menadžerima da ispituju da li su njihovi portfoliji izloženi određenim čimbenicima.
APT može biti prilagodljiviji od CAPM-a, ali je i teže primijeniti jer određuje koji čimbenici utječu na zalihe ili portfelj uzima znatnu količinu istraživanja. Moguće je gotovo nemoguće otkriti da svaki utjecajni čimbenik mnogo manje određuje koliko je osjetljiva sigurnost određenom čimbeniku. Ali dobivanje "dovoljno blizu" često je dovoljno dobar; zapravo studije pokazuju da će četiri ili pet faktora obično objasniti veći dio povratka sigurnosti: iznenađenja inflacije, bruto domaćeg proizvoda, povjerenja ulagača i pomaka u krivulji prinosa.
